Lovor višnja

Lovor višnja biljka

Bilo da želite lep uzorak drveta ili atraktivnu živu ogradu, lovor višnja biljka (Prunus laurocerasus ili Cherry laurel) je lep dodatak svakom pejzažu. Ovaj atraktivan uspravan zimzeleni žbun ili malo drvo raste od 5-15 metara (retko do 18 m) u visinu i od 3-10 metara u širinu. Lovor višnja grmlje proizvodi lepo i aromatično belo cveće u proleće. Postoje mnoge sorte lovor višnje koje možete izabrati, u rasponu od kompaktnog žbunja do malih stabala.

Listovi su tamno zeleni, kožasti, sjajni (podsećaju na lovorov list, otuda i naziv lovor višnja), sa fino nazubljenom marginom. Listovi mogu da imaju miris badema kada se smrve. Cvetni pupoljci se pojavljuju u rano proleće i otvaraju početkom leta u vidu uspravnih grozdastih cvasti od 30-40 cvetova, svaki cvet 1 cm u prečniku, sa pet kremasto-belih latica i brojnim žućkastim prašnicima sa slatkim mirisom. Plod je mala višnja 1-2 cm široka, koja postaje crna kada sazri u ranu jesen.

Lovor Višnja

Lišće, plodovi i seme mogu izazvati ozbiljne nelagodnosti kod ljudi ako se progutaju. Seme koje se nalazi u okviru ploda višnje je otrovno, kao i ostatak biljke, sadrži cijanogenične glikozide i amigdalin . Ovaj hemijski sastav je ono što daje miris badema kada su listovi zdrobljeni. Voda od lovor višnje, destilat napravljen od ove biljke, sadrži cijanovodoničnu kiselinu i druga jedinjenja koja su toksična.

Lovor višnja kao živa ograda je pravi izbor za vaš vrt, a ako je pravilno održavate i orezujete – osim što će vas zaštititi od pogleda, pružiće i neverovatno lep pejzaž. Kao živa ograda, lovor višnja se sadi u razmacima od 30 do 40 cm. Prvih godina, nakon sađenja se preporučuje orezivanje biljke u martu i junu. Kako joj ne bi oštetili listove, orezujte je samo makazama za voće ili lozu. Kada se dostigne željena visina, biljka se šiša, nakon cvetanja u maju, a zatim u avgustu i septembru.

Sadnja            

Kada je sadnja lovor višnje u pitanju, najbolje vreme za to je u jesen. Izaberite materijal za sadnju visokog kvaliteta, sa korenovima koji su umotani u jutu (biljno vlakno) ili možete koristiti kopntejnerske biljke. Izaberite sunčani ili delimično sunčani predeo sa plodnim, dobro dreniranim zemljištem i neka pH zemljišta bude od 6,5 do 7,5. Budite pažljivi prilikom uklanjanja žbuna iz kontejnera ili omota jute, kako ne bi oštetili korenje. Koristite samo nativno zemljište za naknadno zatrpavanje sadne rupe za žbun i ne dodajte nikakvo đubrivo. Zalivajte svoju lovor višnju temeljno da pomognete da se biljka dobro ukoreni. Sadi se u razmacima od 30 do 40 cm.

Gajenje     

Lovor višnja ili Prunus laurocerasus je široko uzgajana ukrasna biljka, koristi se za sadnju u vrtovima i parkovima u umerenim regionima u svetu. Često se koristi za žive ograde. Većina sorti su žilavo žbunje koje može da se nosi sa teškim uslovima gajenja, uključujući i senku i suve uslove, i koje dobro reaguju na rezidbu. Lako se gaji i od nje se može oblikovati gusta ograda sa sjajnim tamno-zelenim listovima, malo drvo ili pojedinačni ukrasni žbun koji će cvetati skoro čitavog proleća i širiti prijatan miris svojih cvetova.

Lovor višnja žbun je postao naturalizovan širom sveta. U nekim regionima (kao što je Velika Britanija i delovi Severne Amerike), ova vrsta može biti invazivna biljka. Njen brzi rast, zajedno sa zimzelenim osobinama i tolerancijom prema suši i senci, često dozvoljavaju da unište autohtone biljne vrste.

Lovor Višnja

Održavanje i orezivanje

Kada se lovor višnja ukoreni i ”uspostavi”, veoma je laka za održavanje. Osim povremenog zalivanja, obezbedite joj uravnoteženo đubrivo u rano proleće. Orezati bilo kakve mrtve grane sa čistim i oštrim makazama za orezivanje. Nanesite sloj komposta debljine oko 7.5 cm ili malč oko biljke za zadržavanje vlage i zaštitu.

Lovor višnji odgovaraju sunčana mesta, jer ako je izložena suncu preko čitavog dana – biće kompaktna i gusta, a ako je u senci – sporije će rasti i imati duže grane.

Mada podnosi različite tipove zemljišta, lovor višnja najviše voli vlažno, dobro drenirano zemljište, najbolje kiselo. Mora se redovno zalivati, ali ni ne treba da bude bude stalno u vodi.

Dobro podnosi niske temperature, čak i do -25 stepeni, listovi ove biljke mogu da stradaju i dobiju mrlje slične opekotinama, zbog dugotrajnih mrazeva ili hladnih vetrova tokom zime. Kako najčešće stradaju mlađi listovi, i njih takođe treba odrezati makazama.

Mlade biljke treba orezivati u širinu i visinu kako bi se podstaknulo grananje. Na taj način postižete kompaktnost pogodnu za živu ogradu.

Preporučuje se orezivanje u martu i junu, tako da svako orezivanje bude za 5-10 cm veće od prethodnog. Nakon postizanja željene visine biljke redovnim orezivanjem u maju nakon cvetanja, te još jednom u septembru, održavajte željenu visinu i oblik.

Mlade grane bliže korenu skratite na polovinu da bi razgranali podnožje grma koje često ogoli.

Svakih pet godina proredite središte grma kao bi dobilo prostora za nove mladice.

Bolesti lovor višnje

Lovor višnja je generalno zdrava biljka, ali povremeno može razviti gljivične bolesti. Na njene listove mogu uticati bolesti kao što su pepelnica, gljivica u vidu mrlja na listu (eng. leaf spot fungi) i određena bakterijska bolest (eng. bacterial shothole). Pogođene biljke ili živice izgledaju ružno. Pepelnica (izazivači bolesti su patogeni gljivični organizmi Podosphaera tridactyla and Podosphaera pannosa) u početku raste iznad površine lista, vidljiva je u obliku bele praškaste prevlake. Kasnije, tkiva koja se nalaze ispod postaju braon i umiru. ”Leaf spot” (mrlje na listovima) patogeni Stigmina i Eupropolella izazivaju braon pege na listovima. Bakterija Pseudomonas siringae prouzrokuje vodom natopljene lezije koje se uvećavaju i postaju tamne sa hlorotičnim (žutim) oreolama. Nakon što list zaustavi proširenje lezija, mrtvi deo na kraju ispadne.

Fungicidi rešavaju probleme sa gljivičnim oboljenjima, sve zaražene listove i grane treba odrezati i spaliti i nakon toga biljku “okupati” u fungicidu.