Američka Brusnica

Brusnica koja se na području Severne Amerike gaji za komercijalnu proizvodnju je niska, drvenasta i zimzelena puzavica koja pripada porodici biljaka Ericaceae, i poznata je pod latinskim nazivom Vaccinium macrocarpon. Prirodno stanovište ove vrste brusnice, krupnih plodova, su kisela, močvarna zemljišta Severne Amerike.

U morfološkom smislu kod brusnice razlikojemo dva tipa grana: vertikalne grane  i puzeće grane (stoloni) koje se horizontalno pružaju po površini zemljišta. Puzeće grane (stoloni) nastaju iz bazalnih ili vršnih vegetativnih pupoljaka stabla, veoma su snažne i mogu dostići dužinu i nekoliko metara. Vertikalne grane se razvijaju na nodusima stolona i one mogu dostići visinu 10 do 20 cm.

U toku prve i druge godine vertikalne grane rastu uspravno, a kako postaju sve više, počinju da se savijaju i padaju po zemlji pri čemu samo vrhovi biljke (8-12 cm) ostaju uspravni. Neposredno na samim vertikalnim granama razvijaju se cvetovi, odnosno plodovi. Novi vertikalni prirasti se mogu u svakom trenutku razviti iz lateralnih mešovitih pupoljaka stolona ili iz savijenih i puzećih vertikalnih grana. Listovi ostaju na biljci 2 do 3 godine. Lišće brusnice je tokom leta sjajno i tamno zeleno, a zimi, tokom perioda mirovanja, lišće gubi hlorofil i postaje crveno. Ukoliko se stoloni nalaze u kontaktu sa vlažnim zemljištem, u bilo kom trenutku se može razviti koren. Korenov sistem je sastavljen od veoma tankih fibroznih žila, bez korenovih dlačica. Plitak je i retko prodire dublje od par santimetara.

ELEMENTI ODRŽAVANJA ZASADA BRUSNICE

Sadnja – Brusnica uspeva u kiselom, prilično vlažnom i mekanom zemljištu. Formira veliki broj rizomskih izdanaka kojima prekriva zemljište oko sebe. Zbog toga se prije sadnje moraju obaviti manje pripreme.

  1. Priprema zamljišta: iskopati oko 15 cm zemlje i zameniti je sa kiselim tresetom. Ukoliko je zemlja lepljiva veoma je bitno kopati što dublje i dodavati više slojeva od grančica jele ili dugog zimzelenog drveća na svakih 10-tak cm duboko, odbezbeđujući na taj način kvalitetnu drenažu.
  2. Sadnice brusnica se sade na 30 cm u redu, ako je razmak između redova 90 cm, ili na 25 cm ako je razmak između redova 100 cm. Jarak dubine 20 do 25 cm (ili iskopane rupe), napuniti kiselom zemljom, bogatom humusom i sa dosta organske materije četinarskih šuma (najbolje iglice bora), voditi računa da oko sadnica nema korova. Između redova kosimo ili malčaramo.

Malčiranje – Nega sadnica: sadi se 6 do 8 biljaka po kvadratnom metru i veoma brzo dobivamo gusto polje od brusnice. Poželjno je nakon rasađivanja na stalno mesto, mlade biljke zaštititi malčiranjem, najbolje sa korom od drveta. Kora od drveta reguliše vlažnost a takođe pomaže zaštiti od pojave korova.Malč može da se sastoji i od mešavine kiselog treseta ili piljevine četinara, komposta, pokošene sveže trave, listova i isitnjene kore drveta, sitnih parčića drveta, stajskog đubriva u manjoj meri i to od oko 10% (ali tako da ako ste u treset ubacili stajsko đubrivo, ono ne sme da dodiruje stablo biljke).

Đubrenje – U toku prve godine može se pospešiti razvoj biljaka upotrebom bio ili organskih đubriva. Niukom slučaju ne koristiti mineralno đubrivo. Brusnica ne iziskuje upotrebu pesticida, potpuno je otporna na sve poznate bolesti sličnog voća, i na kraju – zahteva vrlo malo pažnje i brige oko uzgoja.

Kod brusnica se ne primjenjuju velike doze đubriva. Prevelika primena đubriva smanjuje prinos i može prouzrokovati uginuće biljaka. Simptomi uginuća biljke su slični onima koje izaziva gljivično oboljenje (Phytophthora cinnamomi ili trulež korena). Listovi dobijaju smeđu ili crnu boju. Treba upotrebljavati đubriva bez hlorida, jer soli hlorida izazivaju teška oštećenja biljaka.

Navodnjavanje – U periodu od prolećnog otopljavanja do zimskog mirovanja, zasadu brusnice potrebno je oko 20 do 25 mm vodenog taloga nedeljno. Brusnica ima plitak koren, biljka se brzo suši tako da manjak vode i vlage utiču na rast biljaka i na prinose, čak i u narednim godinama. Ostavljanje biljaka bez vode duži period, povećava koncentraciju soli u zemlji, što biljci može da skrati vek. Navodnjavanje je obavezno – preporučuje se sistem kap po kap. Uz zasad je potrebno imati rezervoar za vodu, koji će služiti za navodnjavanje a po potrebi i fertigaciju. Navodnjavanje je obavezno – preporučuje se sistem kap po kap.

Sa druge strane voda (bilo iz bunara ili sistema za navodnjavanje), koja ima visok sadržaj soli ili baza može uticati na sastav zemljišta. Primenom sumpora smanjuje se prisustvo krečnjaka u vodi.

Dodatne količine vode su potrebne u cilju zaštite biljaka od izmrzavanja, kako u periodu zimskog mirovanja tako i u delu vegetacionog perioda, kao i za orošavanje odnosno rashlađivanje u toku letnjih meseci.

Prosek zalivanja brusnice bi trebao da bude 2 do 3 puta nedeljno (u zavisnosti od zemljišta), a leti svaki drugi dan (ukoliko je izuzetno toplo), tako da se vodi računa o tome da vode niti ima previše niti premalo.

Rezidba – Ne primenjuje se prvih 4 do 5 godina nakon sadnje.

Nakon pete godine po sadnji, brusnice se mogu orezati (skratiti) u dužini od 5 cm na poslednjim grančicama odnosno izdancima koji su se pojavili na biljci i one se orezuju naizmenično tj. svaka druga grančica %2