Zemljište

 Kivi sadnica

Kiviju najviše odgovara klima s toplim i vlažnim letima, i zimama u kojima temperatura ne pada ispod -10 ºC. Takođe, zahteva lagano i hranom bogato zemljište. Za kivi, zemljište treba da je neutralne do slabo kisele reakcije, najpovoljnija reakcija zemljišta je od pH 6 – 6,5 a u slučaju kad je prekiselo – potrebno je dodati kreč. Kivi, slično kao i neke podloge vinove loze podnosi samo do 10 % aktivnog kreča u zemljištu. Zbog toga, najbolje je dati zemljište na analizu i tako ustanoviti da li ono zadovoljava tražene uslove ili ga prethodno treba popraviti.
Kivi se ne sme saditi na mestima gde su česti jaki i suvi vetrovi, jer mu vetar lomi grane i isušuje cvetove i listove. Leti mu je potrebno dosta vlage, pa ga možemo saditi samo tamo gde mu možemo osigurati zalivanje, odnosno navodnjavanje. Kivi je osetljiv na vodu, koja se dugo zadržava u zemljištu. Takođe treba birati prostore zaštićene od vetra (najbolje da ima neki zid sa severne strane).

Sadnja

Kivi je najbolje saditi u jesen, mada se sadnja može obaviti i u proleće. Sadnice ove biljke najčešće se uzgajaju u plastenicima, pa se ne bi smele saditi prerano u proleće, da ne bi razlika između spoljne temperature i temperature u kojoj su gajane bila prevelika. Pre sadnje potrebno je na osnovu analize zemljišta uraditi meliorativno đubrenje, takođe najbolje je čitavu površinu prekopati do dubine 40-60 cm. Ako se ne može izvršiti duboko oranje, tada treba ručno iskopati dovoljno duboke i široke jame za sadnju kivija (50x50x50 cm). Pre sadnje na dno jame se stavlja plodna rastresita zemlja s površine (oranični sloj), zatim 5-6 kg nekog organskog đubriva i po potrebi mineralno đubrivo, 0,5-1 kg (N:P:K=7:14:21) te se sve dobro izmeša. Nakon toga obavlja se sadnja, vodeći računa da dubina sadnje bude kao u kontejneru u kojem se sadnica nalazi, nikako dublje. Nakon sadnje treba redovno zalivati sadnice, ali ne previše. Sadnice se prekrate na dva okca.
Kako je kivi biljka penjačica, potrebno je pre ili odmah nakon sadnje postaviti armaturu od stubova i žice. Ovu voćku najčešće uzgajamo kao dvokraki kordonac na dve žice ili kao pergolu. Razmak sadnje pri tom treba da je 2 do 6 metara, a između svake biljke postavlja se jedan stub od drva, betona ili metala na koje se pričvrste pocinkovane žice promera 3,5 mm. Stubovi na kraju redova moraju biti jači i dobro usidreni da se armatura ne sruši.

Usmeravanje rasta

Sadnice se obično već prve godine nakon sadnje saviju i vežu uz prvu žicu. Tada, tokom leta na savijenom mestu poteraju nove izdanke od kojih se jedna veže na suprotnu stranu od one savijene, druga se pušta da slobodno raste do druge žice ili do krova pergole na koji će se na isti način formirati ponovo dva kraka. Biljka je vrlo krta i već manji vetar može joj polomiti izdanke. Zbog toga je neophodno redovito vezivanje, kako biljka raste. Kako kivi ima plitak koren, letnja obrada zemljišta mora biti sasvim plitka, a kad biljke dostignu tri godine starosti prostor između redova može se ostaviti zatravljen, a travu kositi redovno i malčirati ispod stabala u redovima kako oko njih ne bi rasla trava.

Rezidba

Višegodišnji razvoj drveta kao što je kivi zahteva upotrebu različitih načina orezivanja, i to:
– uzgojno orezivanje – koje primenjujemo nakon sadnje i s njim nastavljamo do početka rodnosti, čime oblikujemo stablo do željenog uzgojnog oblika,
prolećno ili zeleno orezivanje – kada kivi bujno raste i raskošno se širi na sve strane, obavljamo rezidbu postupno i višekratno, na način da režemo preguste suvišne izdanke i time omogućimo dobro osvetljenje,
– orezivanje za rodnost – upotrebljavamo nakon četvrte godine, pri čemu svu brigu posvećujemo uspostavljanju ravnoteže rasta i rodnosti,
– orezivanje za oživljavanje ili podmlađivanje – primenjujemo u vreme slabljenja rasta i rodnosti biljke. Svake jeseni ili ponekad u proleće sadnici dodajemo humus, biogrenu i sl., te je  prihranjujemo namenskim đubrivom za kivi.

Muške i ženske biljke

Kivi je dvodoma biljka, odnosno postoje ženske biljke koje daju plod i muške koje ih oprašuju. Stoga na svakih 3-4 posađenih ženskih biljaka moramo posaditi jednu mušku biljku. Od ženskih biljaka najčešće se sade sorte Hayward (vrlo krupnih plodova) i ranija, rodnija ali nešto sitnija sorta Abbot, dok se kao oprašivači koriste sorte Matua i Tomura.

Zaštita od bolesti i štetočina

Iako je kivi dosta otporan ponekad ga napadaju neke bolesti i štetočine. Ako je posađen na težim zemljištima, gde se zadržava voda, dolazi do truljenja korenovog vrata (Phytophtora spp.), sušenja rozgve (Sclerotinia spp.), bakterijske truleži cvetova (Psaudomonas viridiflava) itd. Najbolja zaštita protiv tih bolesti je da se prilikom sadnje koristi zdravi sertifikovani sadni materijal, zasadi se trebaju saditi na laganom, dobro dreniranom zemljištu, prilikom obrade se treba paziti da se ne oštećuje koren i stablo kivija, da se alat za rezidbu obavezno dezinfikuje te da se rezidba obavlja po suvom vremenu.   Od štetočina kivi uglavnom napada dudova štitasta vaš (Pseudaulacaspis pentagona). Za zaštitu se koriste mineralna ulja.

SIBIRSKI KIVI (Actinidia arguta)- vrsta kivija, tj. aktinidije, koja izuzetno dobro podnosi niske temperature i do -30°C. Plodovi kod ove sorte su sitniji, veličine šljive i bez dlaka na pokožici, tako da se plod može konzumirati ceo. Meso ploda je kao kod sorti sa dlačicama. Visoko dekorativna vrsta kako zbog svojih cvetova, tako i zbog ovalnih, sjajno – zelenih listova.

DVOPOLNI KIVI – Prilikom sadnje dvopolnog kivija nije potrebno saditi mušku i žensku biljku, dvopolni kivi je samooplodiva biljka. Izuzetno je rodan i dekorativan. Plod je srednje krupnoće, veoma ukusan. Održavanje kao i ostale sorte kivija. Pogodan je i za gajenje zajedno sa drugom sortom.