Visokožbunasta američka borovnica potice iz SAD. U divljem stanju se prostire u istočnom delu SAD-a (od Floride na jugu do Mičigena na severu). Dostiže visinu od 3-4,5 m, a najbolje uspeva na vlažnim staništima i većoj nadmorskoj visini.

Zbog specifičnosti korenovog sistema, veoma je osetljiva na sušu. Prema poslednjim podacima visokožbunasta borovnica se u SAD-u gaji na površini od oko 8500 ha, sa godišnjom proizvodnjom oko 50000 tona. Borovnica se na nešto većim površinama gaji i u Kanadi, Holandiji, Engleskoj, Novom Zelandu, Australiji, Čileu, Švajcarskoj, Belgiji i Nemačkoj. Borovnica je po mnogo čemu specifična biljka. Pripada grupi jagodastih voćaka i veoma je značajna i korisna sa aspekta hranljivosti i lekovitih svojstava ploda. Vrlo malo je iskorišćena u odnosu na mogućnosti koje pruža. Borovnica je dugovečna biljka i njena eksploatacija traje od 20 pa do 50 god i više.
Šumska borovnica (Vaccinium myrtillus L .) je rasprostranjena u svetu, a i kod nas na planinskim proplancima i visovima Kopaonika, Golije, Javora, Medvednika, Vlasine i dr. od 800 pa do 1300 m nadmorske visine. Ukupno se otkupi više desetina tona godišnje a veliki deo ubrane borovnice se koristi u domaćinsvima tako da se ne može utvrditi tačna proizvodnja.
Borovnica biljka
Njena proizvodnja u svetu poslednjih godina premašuje 200.000 tona i ima tendenciju povećanja. Najveći proizvođači su SAD i Kanada sa oko 140.000 t, zatim Poljska, Nemačka, Holandija, Skandinavske zemlje, Rumunija i dr. U svetu visokožbunastu borovnicu proizvode još Novi Zeland, Australija, Japan, Čile (gde površine naglo rastu) a slede i Argentina i Urugvaj.