Visokožbunasta američka borovnica potice iz SAD. U divljem stanju se prostire u istočnom delu SAD-a (od Floride na jugu do Mičigena na severu). Dostiže visinu od 3-4,5 m, a najbolje uspeva na vlažnim staništima i većoj nadmorskoj visini. Zbog specifičnosti korenovog sistema, veoma je osetljiva na sušu. Prema poslednjim podacima visokožbunasta borovnica se u SAD-u gaji na površini od oko 8500 ha, sa godišnjom proizvodnjom oko 50000 tona. Borovnica se na nešto većim površinama gaji i u Kanadi, Holandiji, Engleskoj, Novom Zelandu, Australiji, Čileu, Švajcarskoj, Belgiji i Nemačkoj. Borovnica je po mnogo čemu specifična biljka. Pripada grupi jagodastih voćaka i veoma je značajna i korisna sa aspekta hranljivosti i lekovitih svojstava ploda. Vrlo malo je iskorišćena u odnosu na mogućnosti koje pruža. Borovnica je dugovečna biljka i njena

eksploatacija traje od 20 pa do 50 god i više. Jedna je od najskupljih voćnih vrsta i za podizanje 1 ha zasada košta oko 20.000 € i to bez protivgradne mreže. Sa mrežom cena prelazi 35.000 €. Obzirom na dužinu eksploatacije stopa amortizacije nije velika. Investicioni period traje od tri do šest godina, a najveća ulaganja su u pripremi zemljišta i podizanju zasada (humus, materijali za popravku zemljišta, sadnice (jedna kvalitetna sadnica kosta oko 4,0 do 5 €), sistem za navodnjavanje i dr.). Od treće do šeste godine

prinosi se uvećavaju a od sedme godine zasad ulazi u puni rod.U punoj eksploataciji najveći troškovi su u berbi koja se obavlja više puta. Plodovi, prvenstveno namenjeni svežoj potrošnji kada imaju i najveću cenu, moraju se brati pažljivo u male posudice što dodatno usporava i poskupljuje berbu.Gajena visokožbunasta borovnica (Vaccinium corymbosum L.) ili popularno nazvana “američka borovnica“ je vrlo malo zastupljena u Srbiji, ispod 10 hektara. Njena proizvodnja u svetu poslednjih godina premašuje 200.000 tona i ima tendenciju povećanja. Najveći proizvođači su SAD i Kanada sa oko 140.000 t, zatim Poljska, Nemačka, Holandija, Skandinavske zemlje, Rumunija i dr. U svetu visokožbunastu borovnicu proizvode još Novi Zeland, Australija, Japan, Čile (gde površine naglo rastu) a slede i Argentina i Urugvaj. Šumska borovnica (Vaccinium myrtillus L .) je rasprostranjena u svetu, a i kod nas na planinskim proplancima i visovima Kopaonika, Golije, Javora, Medvednika, Vlasine i dr. od 800 pa do 1300 m nadmorske visine. Ukupno se otkupi više desetina tona godišnje a veliki deo ubrane borovnice se koristi u domaćinsvima tako d a se ne može utvrditi tačna proizvodnja.